Privremeni hlad postavljen iznad posebno ugroženih karipskih korala ublažavaju, pa čak i djelimično poništavaju, izbjeljivanje izazvano morskim toplotnim talasima.
Visoke temperature mora uzrokovane klimatskom krizom oštećuju korale, izbjeljujući ih do sablasne bijele boje i ubijajući ih. Iako je obnova mrtvih grebena moguća, to je teško i skupo, a obnovljeni korali su osjetljivi na buduće toplotne talase. Pronalaženje načina za zaustavljanje ili usporavanje oštećenja postojećih grebena ključno je. Naučnici sada misle da su pronašli način zaštite nekih posebno osjetljivih karipskih korala: zavjese nalik kišobranima. Zasjenjivanje ne može ohladiti vodu, ali sprječava oštećenja uzrokovana UV zračenjem i zračenjem, što pogoršava toplotna oštećenja korala.
„Izbjeljivanje korala povezano s toplinom vjerojatno je najveća prijetnja grebenima širom svijeta i apsolutno se moramo pozabaviti klimatskim promjenama kako bismo imali ikakvu nadu da će grebeni kakve poznajemo postojati u budućnosti“, rekla je dr Karen Neely sa Univerziteta Nova Southeastern.
„Rješenja poput zasjenjivanja mogu ponuditi privremenu zaštitu na malim skalama. Događaj izbjeljivanja korala na Floridi 2023. godine u biti je uništio granajuće korale, a na nekim obalnim lokacijama imao je razoran uticaj na moždane koralje. Ova studija proizašla je izravno iz tog događaja: željeli smo pružiti dokaz koncepta za alate za spašavanje ciljanih korala u sličnim budućim događajima.“
Sigurnije u hladu?
U ljeto 2024. godine, Neely i njezin tim postavili su 20 namjenski izrađenih sjenila iznad 10 različitih kolonija dviju vrsta korala na lokaciji Newfound Harbor u otočju Florida Keys. Odabrali su i 20 usporedivih korala koji su služili kao kontrolna skupina.
Sjenila nalik kišobranima, izrađena od cijevi i pričvršćenih najlonskih platana, privremeno su pričvršćena za morsko dno užadima te su lebdjela 30 cm iznad svakog zasjenjenog korala. Smanjivala su količinu svjetlosti za 60 %. Ronioci su svake dvije sedmice obilazili lokaciju kako bi pratili promjene boje i uzimali biopsije tkiva korala te tako nadzirali alge koje žive unutar tog tkiva. Korali i te alge žive u simbiozi: koral algama pruža dom, a alge koralu osiguravaju većinu potrebnih hranjivih tvari. Alge koralima daju i boju; stoga, kada korali pobijele uslijed toplotnog stresa, znamo da je taj odnos narušen i da koral gladuje.
Iako je toplotni stres zabilježen tog ljeta na lokaciji Newfound Harbor bio drugi najviši ikad izmjeren, zasjenjeni korali su izgubili manje boje nego što se očekivalo – a razlike su bile najizraženije tokom razdoblja najintenzivnijeg toplotnog udara. Zasjenjeni su korali čak povratili dio boje nakon postavljanja sjenila.
Ipak, Neely i njezin tim su uočili i manje izbjeljivanja nego što su očekivali, a nije bilo ni uginulih korala. Razlog tome mogao bi biti toplotni talas iz 2023. godine, zbog kojeg je u većini korala prevladavala alga roda Durusdinium koja je vrlo otporna na vrućinu, ali je povezana sa sporijim rastom korala i mogućom većom osjetljivošću na bolesti.
„Sjenila su poništila uočeno izbjeljivanje, no sam događaj nije bio dovoljno ozbiljan da uzrokuje uginuće kontrolnih ili zasjenjenih koralj”, rekla je Neely. „Ipak, znamo da čak i izbjeljivanje koje ne dovodi do uginuća može uticati na buduću osjetljivost korala na bolesti i njihovu reproduktivnu sposobnost. Bilo bi zanimljivo kvantificirati jesu li strukture za zasjenjivanje i u kojoj mjeri koristile tim koralima nakon uklanjanja sjenila, i to praćenjem pojave bolesti i reproduktivnog uspjeha.”
Pod sjenilom
Nije bilo razlika u gustoći naseljenosti algama ni u vrstama algi između kontrolnih skupina i onih izloženih sjenčenju. Na to je mogla uticati lokacija uzorkovanja: dozvole istraživačkog tima nalagale su uzimanje uzoraka s rubova korala, koji su manje izloženi svjetlosti i manje podložni izbjeljivanju. To znači da su čak i uzorci iz kontrolnih skupina bili djelimično u sjeni.
Zbog sličnih ograničenja naučnici nisu mogli postaviti sjenila sve dok temperatura vode nije znatno porasla – do nivoa koji uzrokuje izbjeljivanje korala; da su postavljena ranije, sjenila su možda bila učinkovitija. Uprkos tome, zabilježen je značajan pozitivan učinak.
„Glavno je ograničenje ove studije pitanje razmjera primjene; sjenčenje nije univerzalno rješenje za koralne grebene, a njegova bi primjena zahtijevala donošenje teških odluka o tome koje korale vrijedi spasiti”, rekla je Neely. „Utvrdili smo da je metoda učinkovita kod dviju vrsta korala veoma osjetljivih na promjene, pa će vjerovatno biti korisna i za većinu drugih vrsta, no to bi trebalo potvrditi dodatnim istraživanjima. Također je vjerovatno da bi toplotni stres mogao dosegnuti nivo pri kojem nikakvo sjenčenje ne bi moglo pomoći koralima, no granice te mogućnosti moći će se odrediti tek budućim eksperimentima.”
Izvor: Impuls